BG online

Lični razvoj

Kako se može “izlečiti” brak?

Razvojne bračne krize i problemi su normalne i očekivane. One su povezane sa promenama u životnom ciklusu poput stupanja u brak, rođenja deteta, polaska u školu, adolescencije i odlaskom deteta iz kuće (tzv. sindrom praznog gnezda).
Akcidentne krize su neočekivani životni događaji i udari na porodicu: otkaz, bolest, prevara. Ove situacije mogu biti okidači da se partneri odluče za pomoć bračnog terapeuta. U praksi, klijenti se najčešće žale na emocionalno udaljavanje od partnera „mrtav brak“ ili suprotno tome, visoko konfliktan brak sa negativnom fokusiranošću na partnera, tzv. „negativna bliskost“. Važno je i u kom trenutku se klijenti obrate za pomoć. U najvećem broju slučajeva izgube ili ni ne izgrade intimu i bliskost koja je neophodna za zdrav i zadovoljavajuć emocionalni odnos. Mnogo je parova koji su nezadovoljni svojim seksualnim životom. Muškarci i žene uglavnom imaju različit doživljaj seksa- muškarci kroz seksualni odnos i telesnu intimu grade bliskost, dok je ženama emocionalna bliskost preduslov za seksualnu bliskost.

Preventivno predbračno savetovanje

Bračna terapija najbolje deluje kada parovi potraže pomoć što pre, odnosno čim primete nezadovoljstvo i probleme u odnosu. Na primer, rođenje prvog deteta je često veliki stres za bračni odnos, veliki broj parova se u tom periodu udalje ili počnu da se svađaju. To je jednim delom i normalna krizna situacija gde je neophodno restrukturirati porodični sistem i partnerski odnos, jer više vas nema dvoje nego troje, a beba menja sve. U nekim brakovima od tog trenutka kreću veliki partnerski problemi, koji ako se dobro ne razumeju mogu kroz godine da donesu potpunu distancu u braku. Zadatak bračnog terapeuta je da depatologizuje normalne razvojne krize i procese u braku i pomogne partnerima da se ponovo vrate jedno drugom. Kao i u drugim oblastima i ovde je bolje sprečiti nego lečiti. Sve više mladih parova dolazi na tzv. preventivno predbračno savetovanje, gde zajedno sa terapeutom rade na ojačavanju granica svog odnosa, boljoj separaciji od porodica porekla, procesu individuacije u dijadi, edukujući se o očekivanim promenama i problemima koje nose određeni životni ciklusi braka i porodice.

Kako se odnosite prema problemima u braku?

Ukoliko parovi dugo čekaju da njihovi problemi uznapreduju, moguće je da je do tad jedan partner već digao ruke od tog odnosa i sačuvati brak tada je veoma teško. Ako dugo čekamo da potražimo pomoć, vremenom načini komunikacije postaju negativni, kritizerski i puni vređanja, pa je prvi zadatak terapeuta da zaustavi takav način komunikacije i par uči nenasilnim oblicima razgovora. Bračne krize i problemi ne pogađaju samo supružnike, već i sve članove porodice. Bračna kriza, kao i svaka druga kriza, ujedno je i šansa da se zajedno sa partnerom potrudimo da rešimo probleme koje imamo. Nema idealnog braka bez problema. Samo postojanje problema ne znači da je brak loš, već je važan i način na koji se partneri odnose prema bračnom problemu. U funkcionalnom braku problem ujedinjuje partnere i usmerava ih na zajedničko rešavanje problema, dok u disfunkcionalnom braku problem dodatno udaljava i narušava odnos. Svaki brak je priča za sebe, svaka bračna terapija je potpuno jedinstvena situacija i nema unapred zadatih ciljeva. Uopšteno gledano, moglo bi se reći da je bračna terapija tu da pomogne partnerima da poboljšaju odnos i reše svoje probleme, odnosno da ostanu u braku. Međutim, terapeut ne radi bračnu terapiju sa unapred postavljenim opštim ciljem, niti se automatski podrazumeva da spasava nečiji brak.

Kako se leči brak?

Ne leči se brak onako kako terapeut misli da treba, nema unapred zadatih ciljeva terapije, već ih bračni partneri i terapeut zajednički definišu u prvim susretima. Neophodno je da oba partnera suštinski žele da rade na svom odnosu i da se trude. Kako nijedan problem nije nastao preko noći, ne mogu se očekivati ni pozitivne promene u nekom kratkom vremenskom periodu. Postoje parovi sa ozbiljnim problemima. Ali oni na sličan način doživljavaju i vide situaciju u kojoj se nalaze, pa relativno lako uspostavljaju početnu osnovu terapijskog rada. Kao i u individualnoj terapiji i bračna terapija podrazumeva prihvatanje lične odgovornosti svakog partnera za brak i učešće u terapijskom radu.

Resetovanje bračnog odnosa

Ljudi imaju prirodnu potrebu da razvijaju dublje odnose, uspostavljaju bliskost i osećaju se sigurno u svom partnerskom odnosu. Kad nemaju kvalitetan i siguran odnos, partneri izgrade negativne disfunkcionalne obrasce ponašanja koji se okidaju i kao spirala učvršćuju u odnosu. Prvi korak bračne terapije je da se prepoznaju negativni modeli interakcije supružnika i zatim pokuša da se zaustaviti takav model. Kao neki STOP mehanizam za resetovanje bračnog odnosa. Tek kada i ako partneri uspeju da prekinu naučenu spiralu negativnih komunikacija i interakcija, moguće je raditi na izgradnji novih konstruktivnih obrazaca. Na primer, na pitanje u terapiji „Kako se svađate?“ oba partnera najčešće počnu detaljno da opisuju kako se svađaju. Ona dođe kući, on leži i gleda utakmicu, ona počne da mu gunđa kako je lenj (a u stvari je povređena jer nije obratio pažnju na nju), onda se on brecne kako je ona uvek nezadovoljna i uputi joj ružnu reč (a misli u sebi kako nju nije briga za njega i kako ga sigurno ni ne voli kada ga stalno kritikuje), onda se ona naljuti izađe besno iz sobe i zalupi vratima. Paradoksalno, ali ljudi obično znaju da vam do detalja opišu svoje disfunkcionalne obrasce. Klijenti se i zbune dok opisuju svoja ponašanja. U ovom primeru, prvi korak bi bio da se osveste prava primarna osećanja koja supruga doživi kada uđe u kuću i vidi muža kako leži i gleda utakmicu. Ona želi da on obrati pažnju na nju. Umesto da se ljuti što nije uradio nešto u kući, možemo u terapiji da radimo na tome kako je njoj značajno da dobije malo pažnje kada dođe kući sa posla. U terapiji radimo na primarnim emocijama a ne na sekundarnim koje obično iskazujemo u lošim odnosima. Ali, da bi osoba mogla da iskazuje svoje primarne duboke emocije za bliskošću ona mora da se oseća sigurno u odnosu. Kada nema sigurnosti i prostora za ranjivost u braku, potrebno ga je ponuditi u terapijskoj seansi.

Spasavanje braka

Kada se pitamo da li „bračno savetovanje pomaže“, mi se u stvari pitamo da li bračni terapeut može da spasi naš brak. Na žalost, ne može, a i ne treba uvek. Kad su duboko narušeni partnerski odnosi, a brak disfunkcionalan u toj meri da nanosi štetu svim članovima porodice, bračni terapeut može da radi upravo suprotno, da osvešćuje partnere da su u nezdravom odnosu bez kapaciteta za promenu i da bi možda bilo najbolje za sve članove porodice da se raziđu. Nekad se bračna terapija pretvori vremenom u terapiju razvoda, gde bračni terapeut posreduje kao medijator i olakšava emocionalno prihvatanje i dogovor oko razvoda, pre svega uzimajući u obzir dobrobit dece. Ne može se sve popraviti, nekad problemi predugo traju, partneri se u potpunosti emocionalno razvedu i ne ostane ni mrvica koja može da ih veže. Mnogi brakovi opstaju u formi praznog „mrtvog braka“, gde porodica ostaje formalno zajedno pod istim krovom, ali ne postoji ni trunka intime i partnerstva između supružnika.
Osnovni uslov dobre bračne terapije i rada na partnerskom odnosu je da oba partnera dožive svoj odnos kao nešto važno i da im bude visoko na listi prioriteta. Brak ne može biti dobar ako ne brinemo o njemu svakog dana i ako partnera uzimamo zdravo za gotovo. Bračna terapija predstavlja siguran seting gde može neutralno da se razgovara uz pomoć treće neutralne osobe, terapeuta. Nekim klijentima je to posle niza godina i jedina situacija gde pričaju, a da se ne vređaju ili urlaju jedno na drugo. Drugima je to prva situacija da su negde bez dece i da rade nešto samo za sebe. Ima i onih koji dođu da bi im terapeut rekao ko je u pravu, koji traže sudiju a ne terapeuta. Onda im kažem „Vi ste u pravu, a i vi ste u pravu. I šta ćete sada sa tim? Možete da odlučite da li želite da budete u pravu ili da budete srećni?“

Kozmetičke i suštinske promene

Veliki broj istraživanja pokazuje da većina parova praktikuje ono što su naučili i zadržava nivo zadovoljstva brakom tokom prve godine nakon terapije. Ima malo istraživanja koja prate dugoročne efekte parova tokom dužeg vremenskog perioda. U jednom istraživanju od 134 „hronično i ozbiljno disfunkcionalna“ bračna para 48% je pokazalo klinički značajno poboljšanje 5 godina nakon terapije od 26 nedeljnih terapijskih seansi, a 27% se rastalo ili razvelo. Verovatno bi bio veći procenat uspešnosti bračne terapije u slučaju manje disfunkcionalih brakova. Jedna od najuspešnijih bračnih terapija je Emocionalno fokusirana partnerska terapija. Studije sprovedene u prethodnih petnaest godina, pokazale su da se 70-75% parova oporavilo i da je zadovoljno u svojim vezama. U praksi je takođe primetno da najveći broj parova ima pozitivne neposredne efekte od bračne terapije. Navode da su poboljšali komunikaciju, da direktnije izražavaju svoja osećanja, ljubazniji su jedni prema drugome. U zavisnosti od toga koliko su posvećeni radu na svom braku, odnosno koliko dugo su na terapiji, neki parovi „kozmetički“ poprave svoj odnos, dok drugi uspeju da zaista suštinski izmene disfunkcionalne obrasce partnerskog odnosa. Bračna terapija je proces, nekada jako bolan, gde moramo da pokažemo i svoju najranjiviju stranu, pa mnogi parovi nakon početnog poboljšanja odnosa prekidaju terapiju, ili se povremeno javljaju na svakih par meseci.

Povratak svom odnosu

Što je bračni odnos više poremećen, to je bračna terapija manje uspešna, a u određenim slučajevima je i kontraindikovana: nedovoljna motivisanost da se menja odnos i ponašanje, pretnja razvodom, porodično nasilje, ozbiljni psihološki, emocionalni poremećaji kod jednog ili oba supružnika, paralelna veza koju partner ne želi da okonča. Najveći uspeh primećujem kod parova koji su izgradili bliskost, ali su se vremenom zbog porodičnih i poslovnih obaveza udaljili jedno od drugog, gde oboje pate, svako na svoj način. To je proces vraćanja partneru, koji se često dešava kada mlađe dete napuni 3 godine, odnosno kada se životno otvori veći prostor za partnerstvo. Takvi parovi imaju gde da se vrate u svom odnosu. Paradoksalno, ali u velikom broju brakova problem zbog koga dođu nije nešto što se desilo ili nastalo u braku, već postoji od prvog dana, samo više ne mogu sa tim da se nose. Na primer, jedan partner je neodgovoran, takav je bio oduvek ali supruzi to nije toliko smetalo, sve dok nisu došla deca i većina obaveza palo na njena leđa. Takvi parovi nemaju gde da se vrate, već je neophodno da u potpunosti reorganizuju i grade novi model svakodnevnog i emocionalnog funkcionisanja. Često mi se parovi obraćaju za pomoć zbog bračne prevare, koja je akutno razarajući udar na partnere i njihov odnos, „tektonski poremećaj“ i jedna od najbolnijih stvari koje može da vam priredi partner. Iako je bolna, više od polovine parova želi da pokuša da sačuva odnos i zajednički razumeju kako i zašto je došlo do prevare. Neki parovi uspeju da kroz duže vreme, radeći sa terapeutom na odnosu i problemima koji su doveli do prevare, ne samo ostanu zajedno, već iskoriste ružnu situaciju da poboljšaju svoj odnos.

Branislava Pavlović, psiholog i porodični terapeut
www.branislavapavlovic.rs
pavlovic.branislava@outlook.com
FB Branislave Pavlović

Foto: Dario Konstantinović

Intervju sa Branislavom Pavlović:

Porodica na psihoterapiji

Partner ne može da popuni naše praznine i leči naše rane
Kad burma i potpisan papir ne znače ništa?
Bračna prevara
Paralelni život pored žene i ljubavnice
Koja je vaša porodična uloga?
Vaspitni stil roditelja utiče na ponašanje i formiranje ličnosti deteta
Život u disfunkcionalnoj porodici
Zašto žene gube želju za seksom?
Postavite jasnu granicu između posla i privatnog života
Disfunkcionalni ljubavni odnos
Šta se desilo sa mojim partnerom, promenio se?
Od zlostavljanja porodice do maltretiranja kućnog ljubimca
Da li ste razočarani u svoj brak ili vezu
Život pored osobe koju (ne)volite
Život tinejdžera i depresija u adolescenciji
Četiri ubice partnerskog odnosa
Brak u krizi, deca u svojoj sobi
Kako žive srećne porodice?
Možemo li se razići kao prijatelji?
Odrastanje uz društvene mreže
Emocionalni razvod (u braku, a sami)
Može li beba da vas zbliži sa partnerom i sačuva brak?
Život u lošem braku
Bračni problemi i spavanje u odvojenim krevetima

Kako izgleda kuhinja u kojoj se ne kuva?

By BGonline / 15/04/2024 / 0 Comments

Tugovanje je cena koju plaćamo jer imamo hrabrosti da volimo ljude (Irvin Jalom)

By BGonline / 04/04/2024 / 0 Comments

Emocionalno nasilje ostavlja trajne psihološke posledice

By BGonline / 11/04/2024 / 0 Comments

Život tinejdžera i depresija u adolescenciji

By BGonline / 24/04/2024 / 0 Comments

Putovanje do zgužvanih i potisnutih emocija

By BGonline / 25/04/2024 / 0 Comments
© by BGonline. All rights reserved

Prijavite se za newsletter BGonline-a! Radite na sebi, tu uvek ima posla!

Ostavite komentar

Komentar

Please Login to Comment.

To Top
PROČITAJTE I OVO:
Šta se dešava sa našim metabolizmom kad ne doručkujemo, šta…

You cannot copy content of this page