BG online

Lični razvoj

Kompleks niže vrednosti kao posledica nedostatka ljubavi

Ipak nisam dovoljno dobar…

Kad me je Tamarina mama pozvala da zakaže termin za ćerku, rekla je da ima problema sa kompleksom niže vrednosti, osećanjem da manje vredi od drugih ljudi. Pripremajući se za razgovor sa Tamarom, razmišljala sam o tome, kako da bi se osećao manje vredno, moraš prvo da se upoređuješ sa nečim ili nekim. A da bi to postao kompleks, kako ga je definisala Tamarina mama, moraju se uključiti i emocije. Predpostavljam da se niko ko se profesionalno ne bavi , npr. skakanjem u dalj, ne oseća manje vrednim upoređujući se sa Ivanom Španović. I da zbog toga i nema neke posebne emocije.
OSEĆATI SE INFERIORNO JE ,DAKLE, DRUGAČIJE OD OBJEKTIVNOG SAZNANJA DA SMO U NEČEMU, OD NEKOG DRUGOG SA KIM SE POREDIMO, LOŠIJI.
Tamara je počela svoju priču o tome kako je stalno anksiozna. Uvek kad pogleda druge (a zna da nije dobro porediti se sa drugima) pomisli kako je ružna i glupa.Osećanje inferiornosti je početak niskog samopouzdanja, ali ovde ću se zadržati na nečemu o čemu se danas puno govori , na „KOMPARANOJI“-KONSTANTNOM POREĐENJU SEBE SA DRUGIMA NA SOPSTVENU ŠTETU.
Kako se razvija kompleks niže vrednosti?
U njemu su sadržane dve stvari:
-uverenje da bi trebali biti dobri kao drugi
-uverenje da nismo dobri kao drugi, a ne znamo zašto

Od samoprezira do samopovređivanja

Tamari je bilo jako teško da verbalizuje to osećanje koje je bilo potpuno generalizovano i bolno. Stalno ga je nosila sa sobom. Osim anksioznosti i straha da će se otkriti koliko je loša, čak i kad ima uspeha u životu (prisustvo sindroma „ prevaranta“), osećala se bezndežno i bespomoćno, što ukazuje i na elemente depresije. Šta god da ona uradi ne može biti dobro kao što bi trebalo biti. Osećala je i bes, zavist, pa i krivicu zato što se tako oseća. Stalno je govorila kako nije dovoljno dobra, da je ružna. Iako, naravno u realnosti nije bilo tako. Odrasla je u porodici u kojoj se vrednovalo „kakav si iznutra“, ali živimo u svetu u kome je „spoljašnjost“ i te kako bitna. Pokazivala je i znake samoprezira, imala je i istoriju bulimije i samopovređivanja.

Život bez ljubavi

Majka joj je često govorila kako je „najružnija devojčica u ulici“ zato što bi se uvek  isprljala igrajući se. „Ugledaj se na Milu (najlepšu devojčicu u lici)“, kritikovala je i upoređivala s drugima, što je dovelo do razvijanja perfekcionizma kod Tamare. Mora biti ili najbolja, ili ništa ne vredi. Zbog svega toga njena potreba za ljubavlju nikad nije bila zadovoljena. Provodila je 4-5 sati dnevno na društvenim mrežama, „vireći“ u živote drugih, uvek se upoređujući sa njima na svoju štetu. Konstantno je merila koliko ima lajkova, što je još više produbilo njenu zavisnost od odobravanja drugih.

Biti ono što jesi

Početak našeg rada na rešavanju kompleksa niže vrednosti, počeo je tehnikom Emocionalnog premošćavanja. Zamolila sam je da se fokusira na to osećanje da nije dovoljno dobra zatvorenih očiju. Uskoro je na površinu izašlo sećanje iz prvog razreda osnovne škole, kad ju je učiteljica prozvala da odgovara, a ona nije znala.  Mnogi su joj se posle toga rugali. Zatim sam je zamolila da se fokusira na nešto dobro i da  se onda iz tog stanja vrati u taj dan u školi, posmatra sve mirno spolja kao odrasla osoba i da kao takva uteši tu devojčicu. Sledeći put mi je saopštila da je mirna kad o tom događaju sada priča. Zatim smo se fokusirale na to da bude ono što jeste. Da se ne trudi da liči na druge, već da počne da razvija ono što je dobro u njoj i ono u čemu je ona dobra. Kompleks niže vrednosti često čini da osobe žele da budu nešto što nisu, pa postanu neadekvatne kopije drugih.

Otkrivanje sebe i svojih očekivanja

Naučila sam je da postane konkretna, da kad kaže da nije dovoljno dobra, tačno zna na šta se to odnosi. Emocionalno razmišljanje je uvek crno-belo. Moramo da znamo od koga smo ružniji, siromašniji, gluplji…Ima nas sedam milijardi. Ako se upoređujem sa dobitnikom Nobelove nagrade iz književnosti, nikad više neću napisati nijedan tekst. Ohrabrila sam je da počne da uviđa da su njene različitosti, njena prednost.  Stalno sam joj postavljala pitanja:„Šta ti misliš?“, „Šta ti želiš?“ . Tako smo došle do toga ŠTA ONA HOĆE,  a ne do onoga ŠTA ONA MISLI DA TREBA DA BUDE. Otkrila je svoja očekivanja.

Samo da imam…

Naučila je da prepozna  „samo da imam ….“ pitanja, crno –belo razmišljanje. „Da imam 5 kg manje, bila bih lepša“; „Da imam bolji prosek na fakultetu, bila bih sigurnija“; „ Da ličim na…“ Verovatno u svakom „da imam…“ ima malo istine. Ali je najveća  istina da ljudi imaju kompleks niže vrednosti zato što njihove primarne potrebe nisu zadovoljene na adekvatan način. Hronična „KOMPARANOJA“ se polako smanjuje kad počnemo da živimo na način koji nam odgovara, kad potrebe zadovoljavamo u skladu sa nama samima i kroz iskrenu povezanost sa drugim ljudima.Tamara još uči i prihvata da će to trajati celog života. Ono što je već uradila je da je počela mnogo manje vremena da provodi na društvenim mrežama, a mnogo više u druženju sa prijateljima kojih ipak ima. Kaže da se oseća slobodnijom da to što je drugačija od drugih više ne ocenjuje sa dobro ili loše, već kao različitost. I da je prihvata. Što bi rekao Oskar Vajld: „Budi ono ko si, sve drugo je već zauzeto.“

Ljiljana Jagodić
Foto: Diznilend foto video studio
Mesto snimanja: Hotel Theater Belgrade

Ljiljana Jagodić je klinički psiholog, life coach strateških intervencija i hipnoterapeut. Ima višegodišnje iskustvo u radu sa ljudima o problemima koji potiču iz različitih životnih zona: odnosi sa partnerom, komunikacija, porodični odnosi, ostvarivanje punog ličnog potencijala, prevazilaženje loših navika (poremećaji ishrane, pušenje, prokrastinacija), anksiozni poremećaj( razni strahovi, panični napadi)…
Grupne radionice i individualni treninzi održavaju se u Zemunu, a Ljiljana Jagodić radi i širom sveta putem skype-a.
www: life-coach.rs
facebook: Ljiljana Jagodic psiholog lifecoach
skype: ljiljana.jagodic1
tel: +38164/91 19 223

Radionice Ljiljane Jagodić:
90 DANA IZAZOVA
OSTVARITE/POBOLJŠAJTE ODNOS SA PARTNEROM
SAMOPOUZDANJE I KAKO GA STEĆI
EMOCIONALNO “PREJEDANJE”

Formule ljubavi – Zoran Milivojević

Arhiva tekstova Ljiljane Jagodić:
Perfekcionizam kao iscrpljujuća i neurotična crta ličnosti
Pobedite strah od javnog nastupa, ispita, razgovora za posao
Kako imati sebe pod kontrolom?
Porodični problemi i majke koje sinovima kroje sudbinu
Deca u psihološkoj ordinaciji
Kako imati anksioznost pod kontrolom?
Poremećaj ishrane kao posledica emocionalnog problema
Poverenje… da li ste ga nekad izgubili?
Kuda vodi uverenje da su uvek drugi krivi za sve?
Život u začaranom krugu ćutanja
Negativne emocije kao deo života
Kako se dobro udati?
Samopouzdanje može da se nauči
Nisko samopouzdanje i samopoštovanje
Izlazak iz depresije
Imate li emocije pod kontrolom?
Kako preboleti smrt drage osobe?
Da li se u vezi menjamo mi ili naše emocije?
Šta dolazi nakon bola?
Posledice stresa, anksioznosti i perfekcionizma
Besplatna radionica psihologa Ljiljane Jagodić
Osećaj krivice i život pod kontrolom
Uloga oca u životu dece
Kad polazi “poslednji voz” za ljubav?
Zašto su neke dobre i lepe žene same?
Koje igre igraju muškarci u ljubavi?
Ljubav iz muškog i ženskog ugla
Kako posle prevare?
Odnos sa majkom oblikuje ličnost svakog čoveka
Porodica u krizi
Bolan susret sa ličnim strahovima
Šta se dešava s porodicom u savremenom društvu?
Druga strana ljubavi
Nesigurnost u partnerskom odnosu
Razgovori bez trunke ljubavi
Da li vas je teško voleti?
Da li je važno kako izgledamo?
Žena pod stresom u partnerskom odnosu
Kako izgleda stručna psihološka pomoć?
Um kao kontejner za stres
Nada je najsnažniji prirodni antidepresiv
Ljubomora nije dokaz ljubavi
Da li ste žrtva manipulatora?
Zašto ne mogu da zaspim?
Život u nesigurnim vremenima
Imate li sve “pod kontrolom”?
Gde se izgubila bliskost?
Izbegnite siguran put ka depresiji
Zdravo samopouzdanje
Kako dobiti ljubav i poštovanje?
Psihologija ljudskih potreba
Najčešća zabluda u partnerskim odnosima
Sukob generacija
Uzroci depresije u detinjstvu, pubertetu, mladosti, zrelom dobu i starosti
Depresija kao način života
Život zaglavljen u prošlosti
Zašto smo se udaljili?
Kako da znam da li me partner zaista voli?
Naučite da oprostite sebi i drugima
Simptomi depresije
Emocionalna veza iz muškog ugla
U začaranom krugu anksioznosti
Kad emocije potiskuju misli
Život sa osećanjem krivice
Devet koraka do kvalitetnog partnerskog odnosa
Kako razumeti, prevazići i oprostiti prevaru (seksualnu ili emocionalnu)
Kako vratiti izgubljeno poverenje?
Nezdravi porodični odnosi
Da li zavisite od drugih ljudi?
Obnovite vezu ili brak u 5 koraka
10 roditeljskih zapovesti
U začaranom krugu dijeta
Život između dece i partnera
Život pod stresom i tehnike samopomoći
Anksioznost
U ordinaciji psihologa i life coach-a
Samopouzdanje i kako ga steći
Slab muškarac- sudbina jake žene?
Kako (ne) upropastiti sopstveni život

U začaranom krugu anksioznosti

© by BGonline. All rights reserved

Prijavite se za newsletter BGonline-a! Radite na sebi, tu uvek ima posla!

Ostavite komentar

Komentar

Please Login to Comment.

To Top
PROČITAJTE I OVO:
Strah od završetka fakulteta, neizvesnosti i budućnosti Za razliku od…

You cannot copy content of this page