BG online

Roditeljstvo

Sukob generacija

KAKO OSTVARITI DOBAR ODNOS SA DECOM I BITI SREĆAN RODITELJ

Mnogi od nas misle da tačno znaju sve i kako da se ponašaju u određenim situacijama, naročito kad su deca u pitanju. Neko je uvek takav i „sve zna najbolje“, a gotovo svako od nas ponekad. Na taj način zadovoljavamo svoju potrebu za značajnošću, naš ego dobija na značaju i osećamo se dobro. Međutim, drugi ljudi sa kojima smo u komunikaciji to ne vole.
Da li vi volite one koji stalno „sole pamet i uvek su u pravu“? Jedan od najčešćih razloga zbog kojih imamo problem u komunikaciji je baš taj jer želimo da nametnemo svoje mišljenje ili nam neko drugi nameće svoje, a mi ne želimo da ga prihvatimo.ljiljanajagodic

Kontrolor ili osposobljivač?

Trenutno radim sa klijentkinjom, jakom i sposobnom ženom koja ima problem u komunikaciji sa svojom “odraslom” decom. Razvedena je i sama izdržava porodicu, sebe i dva studenta. Javila se zbog toga što joj je dan previše kratak da bi obavila sve što misli da mora. Kroz razgovor smo uspele da dođemo do suštine problema, a to je neadekvatna komunikacija sa decom. Ona ne stiže da uradi “sve što mora” jer nije u stanju da podeli zadatke sa svojom decom i da na njih prebaci deo odgovornosti, bar što se tiče svakodnevnog života. Pošto sam i ja majka i svakodnevno se suočavam sa sličnim problemom u svojoj kući, jako dobro razumem o čemu se radi.
Zapitajmo se šta smo:
-oni koji vole da kontrolišu- KONTROLORI (jer sve znamo najbolje) ili smo
-oni koji ohrabruju, osposobljavaju druge- OSPOSOBLJIVAČI (verujemo u tuđe sposobnosti)?
Kad su nam deca mala zavisna su od nas i od svega što ih naučimo zavisi kakvi će ljudi postati u životu, počevši od toga kad ih učimo da vezuju cipele… Mnogo puta pogreše, ali na kraju ipak nauče. Često ih zaustavimo u njihovim neuspelim pokušajima jer nam se žuri i nemamo strpljenja. Isto je i sa drugim stvarima.

Dobra komunikacija

Imala sam klijente koji su išli dotle da su deci čitali lektiru, jer ona nisu bila zainteresovana. A i zašto bi? Mnogo je lakše kad to uradi neko drugi za nas. I onda, kad deca odrastu (mi očekujemo da su odrasli jer imaju 20-25 godina pa kažu:”ja sam u tvojim godinama već imala decu”), ništa ne rade sami, lenji su, nisu preduzimljivi, ništa ne rade kako
treba… Opet po našim ocenama. A mi smo ih tome naučili.Ali ni tada nije kasno da sednemo s njima, popričamo, dogovorimo se, zajedno se organizujemo i podelimo zadatke. To je dobra komunikacija!
Pre svega toga samo treba da osvestimo ko smo, KONTROLORI ili OSPOSOBLJIVAČI, da prevaziđemo naše unutrašnje strahove i brige oko toga da li će se neko drugi snaći u nekom novom zadatku koji mu dozvoljavamo da pokuša da uradi uspešno.
Šta je najgore što može da se desi? Možda će vašoj ćerki, prvi put kad bude pripremala obrok zagoreti ručak. Ne zaboravite: NA GREŠKAMA SE UČI!
Imajte na umu da je ovaj problem u komunikaciji je vaš i da ga deca ne vide. Oni još nisu stigli tamo gde ste vi, nemaju ta iskustva. A ko zna kakvo je iskustvo pred njima? Uslovi života su mnogo drugačiji danas od onih u kojima ste vi odrastali. Život je značajno ubrzan, tehnološki napredak je ogroman. Da, možda smo u pravu da je zdravije za naše dete da ne provodi mnogo vremena na kompjuteru, da se više druži i izlazi, da ne spava „do podne“. Ali, ako to rade svi njegovi prijatelji, da li vi želite da se vaše dete ne uklapa u svoju vršnjačku grupu? Sigurno ne!
Nekad moramo DA PRIHVATIMO I ONO ŠTO NAM SE NE SVIĐA, da bismo ostvarili dobar odnos sa decom i da bi im na taj način pomogli da odrastu i postanu zrele, odgovorne i srećne osobe. I naravno, DA BISMO I MI BILI SREĆNI u ulozi roditelja.

Ljiljana Jagodić

Ljiljana Jagodić je klinički psiholog, life coach strateških intervencija i hipnoterapeut. Ima višegodišnje iskustvo u radu sa ljudima o problemima koji potiču iz različitih životnih zona: odnosi sa partnerom, komunikacija, porodični odnosi, ostvarivanje punog ličnog potencijala, prevazilaženje loših navika (poremećaji ishrane, pušenje, prokrastinacija), anksiozni poremećaj( razni strahovi, panični napadi)…

Foto: Sanja Rajkovic

Ljiljana Jagodić je klinički psiholog, life coach strateških intervencija i hipnoterapeut. Ima višegodišnje iskustvo u radu sa ljudima o problemima koji potiču iz različitih životnih zona: odnosi sa partnerom, komunikacija, porodični odnosi, ostvarivanje punog ličnog potencijala, prevazilaženje loših navika (poremećaji ishrane, pušenje, prokrastinacija), anksiozni poremećaj( razni strahovi, panični napadi)…

www: life-coach.rs
facebook: Ljiljana Jagodic psiholog lifecoach
skype: ljiljana.jagodic1

Izbegnite siguran put ka depresiji
Zdravo samopouzdanje
Kako dobiti ljubav i poštovanje?
Psihologija ljudskih potreba
Najčešća zabluda u partnerskim odnosima
Uzroci depresije u detinjstvu, pubertetu, mladosti, zrelom dobu i starosti
Depresija kao način života
Život zaglavljen u prošlosti
Zašto smo se udaljili?
Kako da znam da li me partner zaista voli?
Naučite da oprostite sebi i drugima
Simptomi depresije
Emocionalna veza iz muškog ugla
U začaranom krugu anksioznosti
Kad emocije potiskuju misli
Život sa osećanjem krivice
Devet koraka do kvalitetnog partnerskog odnosa
Kako razumeti, prevazići i oprostiti prevaru (seksualnu ili emocionalnu)

© by BGonline. All rights reserved

Prijavite se za newsletter BGonline-a! Radite na sebi, tu uvek ima posla!

Ostavite komentar

Komentar

Please Login to Comment.

To Top
PROČITAJTE I OVO:
RAZUMEVANJEM POTREBA VAŠEG PARTNERA DOBIĆETE MNOGO „Dvanaest godina zajedničkog života,…

You cannot copy content of this page