BG online

Intervjui

U pukotinama duše se nalazi istina o nama

„Čoveka najbolje leči drugi čovek. Važno je razviti svest o tome da je teško postići da budeš dobro ako ti je samo važan tvoj interes.“ (dr Igor Radosavljević)

Dok živimo brže nekog ikad u užurbanom tempu svakodnevice često nam nedostaje koji sat više kako bismo završili sve što smo planirali. Ali, vreme kao da se ubrzalo, dok dan i dalje traje 24h. Savremeni čovek u toj trci je u sve umorniji i pod hroničnim stresom. Umemo li da oslušnemo sebe, prepoznamo kad treba da zastanemo i možemo li i moramo li zaista sebi to da priuštimo? Vodimo li dovoljno računa o mentalnom zdravlju i kako to možemo da uradimo? Ovo su neka od pitanja na koja je odgovorio dr Igor Radosavljević, psihijatar i psihoterapeut Klinike za psihijatrijske bolesti dr Laza Lazarević.
-Brojni strahovi prate savremenog čoveka među kojima dominiraju egzistencijalni strahovi. U današnje vreme se o mentalnom zdravlju govori više nego ikad što je dobro samo po sebi kao deo rešenja. U skladu sa tim o kom problemu se radi pravi se i plan delovanja. U Klinici dr Laza Lazarević se može obaviti pregled i proveriti mentalno zdravlje što je već dobar početak.

Informacije koje nas se ne tiču i život na telefonu

„Danas su putem interneta informacije dostupnije nego ikad pre, pa se tako ljudi često bave i temama koje se lično ne tiču njihovih života što je izazovno za mehanizme odbrane koje neki uključuju kada do njih dođu neke od tih informacija“, napominje dr Radosavljević.
-Previše je informacija a neke od njih ljude mogu bespotrebno da opterete. To je poput izreke da je vatra odličan sluga i najgori gospodar. Isto je i sa informacijama. Čoveku nedostaje filter za informacije tog karaktera, pa je tako mobilni telefon istovremeno i sjajna i opasna stvar. Ljudi su ranije slobodno vreme provodili u čitanju knjiga koje im prijaju, dok danas ogromna većina to vreme provodi u skrolovanju na mobilnom telefonu. Kako će takav stil života uticati vremenom na njihovo mentalno zdravlje? Na ovo pitanje nema univerzalnog odgovora. Važna je selekcija sadržaja koji se prati i ako nema selekcije postoji velika verovatnoća da se čovek izgubi u svemu tome. Svi smo sazdani od mehanizama odbrane koji se aktiviraju pri određenim informacijama i svako ima određen nivo odbrambenih snaga u sebi. Nekome je potrebno malo da mu se aktivira anksioznost, dok drugoj osobi ona u toj situaciji ne bi bila izazvana. To je kao u urbanoj beogradskoj legendi- decenijama je čovek imao pekaru u kojoj je prodavao kifle, burek i hleb. Nasledio ju je unuk i uveo različito pecivo u ponudu. Pekara je za kratko vreme bila zatvorena. Onaj ko se ne drži uske teme i rasipa pažnju na različite sadržaje vremenom gubi fokus, ne zna šta radi, nedostaje mu kvalitet u svemu tome.

Da se čovek vrati čoveku

„Svi se plašimo za budućnost psihološkog života, ali mi stvarni uticaj mobilnih telefona i novih tehnologija na to ne možemo sada znati, kao i kakva će biti struktura odraslog čoveka generacija koje poznaju samo digitalno vreme“, objašnjava dr Igor Radosavljević.
-Svakako će ostaviti trag u psihološkom smislu. Nekad se više razgovaralo i igralo sa decom, ali danas u trci za zaradom i karijerom strada odnos sa decom kojoj se najčešće u ruke daje mobilni telefon i dozvoljava igranje igrica koje su šarene, dizajnirane tako da privlače pažnju. Kakvo će to dete biti u budućnosti mi još uvek ne znamo. Tek ćemo ga upoznati, baš kao i psihološka nauka.
Ono što se neminovno gubi dok se život provodi pred ekranima je i razgovor. Dr Radosavljević napominje da je važno da se čovek vrati čoveku, kao i uobičajen način komunikacije.
-U dnevnoj bolnici Klinike dr Laza Lazarević tokom grupnog psihoterapijskog rada sa oko 30 učesnika gledamo jedni druge u oči i tih sat vremena utičemo jedni na druge. Odatle svi izlaze sa osmehom i zaista je to vredan resurs koji sebi svako može da pruži. To su grupne psihoterapije na različite teme koje vode stručnjaci edukovani za svaku od njih. Za dolazak na ovaj vid grupne psihoterapije je potreban samo uput lekara opšte prakse. Ponedeljkom se u Klinici može doći na razgovor sa psihijatrom, nakon čega se može indikovati prijem u Dnevnu bolnicu, a zatim slede individualna i grupna psihoterapija, socioterapija, radno okupaciona terapija i sekcije. Lečenjem drugog mi lečimo sebe i veoma je važna ta oslonjenost čoveka na čoveka. Na ovim sekcijama i tokom terapeutskog rada svi imaju visoku motivaciju da se povežu sa sobom i drugima.

Budite sebi najvažniji ali ne prelazite granicu drugog čoveka

U vremenu u kojem je individualizam sve više izražen dr Radosavljević ističe da je mnogo zdravije od takvog stila života komunicirati sa drugima, okrenuti se čoveku i zajednici.
-Čoveka najbolje leči drugi čovek. Važno je razviti svest o tome da je teško postići da budeš dobro ako ti je samo važan tvoj interes. Bez društvenog interesa nema ni ličnog interesa. Dok se ne razvije svet o društvenom interesu kao ličnom interesu ne može da se napreduje. Svest o tome treba da se osnaži. Biti na prvom mestu sebi je ok, ali u tome nikad ne treba preći granicu drugog čoveka. „Dobro se dobrim vraća“ je načelo zdravog mentalnog funkcionisanja, da se drugi ne ošteti, zauzeti se za sebe i razumeti drugog.

Niko neće znati da ste bili kod psihijatra

Dolazak na psihoterapiju je nekim ljudima poseban izazov i dr Radosavljević dodaje da je za to potrebna i jedna vrsta hrabrosti za suočavanje sa sobom.
– Na psihoterapiji se u pukotinama duše čita između redova i tu se nalazi i suština problema koji treba rešiti. Teško je suočiti se sa sobom jer ne znaš šta ćeš otkriti. U našoj klinici se posvećeno radi, a neke ljude i dalje prati strah „da će biti zabeleženi u Lazi“ ako dođu na pregled. To treba da shvate jednako kao što će biti zabeleženi u sistemu da su bili na kardiološkom pregledu. Ista je procedura i u psihijatrijskoj klinici. Ti podaci nisu dostupni široj javnosti. Iznenadili biste se kad biste znali koliko viđenog, pametnog sveta je sebi pomoglo dolaskom na konsultacije i pregled. I naravno, niko o tome ništa ne zna. Treba verovati lekarskoj etici koja je u Klinici na visokom nivou i bez toga nema dalje priče. Prioritet da sebi pomogneš je jači od svakog stida. Naši pacijenti često potiču iz disfunkcionalnih porodica i nekad nisu u stanju da se snađu u tom okruženju na racionalan način. To je transgeneracijski problem u kojem strada porodica. Ako je jedan član porodice psihički oboleo potrebna je porodična psihoterapija koja ima dugu tradiciju kod nas. Porodica je u savremenom društvu ugrožena jer vremena je u jednom danu nedovoljno za sve i nekako se često zakida od porodice, a najveća je umetnost rasporediti svoje vreme.

Psiha i telo su jedno

Umemo li da komuniciramo? Dr Radosavljević kaže da uglavnom ne umemo, ali da postoje načini da to promenimo. U dnevnoj bolnici Klinike organizovane su između ostalog i radionice asertivne komunikacije i komunikacijskih veština koje su odlična prilika da se popravi i usavrši način komunikacije.
„Ono što je najvažnije da svako upamti je da su mentalno i fizičko zdravlje delovi jedne neodvojive celine“, ističe dr Igor Radosavljević i dodaje da svaki čovek treba podjednako da vodi računa o fizičkom i mentalnom zdravlju ali da to u praksi nije čest slučaj.
-Pomoć i savet treba potražiti ukoliko osetite da vam u mentalnom smislu nije dobro, da ste tužni i preplašeni bez nekog velikog razloga, da ne možete da kontrolišete bes, imate osećaj krivice… Ne treba ignorisati nijedan loš osećaj iz psiho sfere. Dolazak na pregled ne znači nužno da će vam odmah biti potrebna terapija. Shvatite to kao sistematski pregled pa povremeno idite da proverite da li je sve u redu- neki su od saveta dr Radosavljevića.

Lekovi koji nisu bezazleni

Nije novost da mnogo ljudi pije lekove bez prethodne konsultacije sa lekarom, naročito anksiolitike, bensedine, bromazepame…
– Piju ih mnogo, uzimaju od babe, tetke, komšinice koje su dobile na recept i time samo maskiraju problem koji možda može da se reši psihoterapijom, bez medikamenata. U modi je i xanax na koji se može postati rezistentan ili postati zavistan ako se koristi bez preporuke lekara. U Nemačkoj kolege psihijatri sa velikim oprezom prepisuju lekove za smirenje upravo zbog visokog nivoa svesti o potencijalnim posledicama. Psiha je kompleksna stvar i nema prečica koje mogu pomoći kada nešto nije u redu.    Branka Gajić

 

SHOP

Poremećaj govora kod dece

By BGonline / 09/11/2026 / 0 Comments

Emocionalno nedostupne osobe se od emocija štite povlačenjem

By BGonline / 02/11/2026 / 0 Comments

Kad (ne)možete da se ostvarite kao majka

By BGonline / 28/10/2026 / 0 Comments

Tata za primer

By BGonline / 06/11/2026 / 0 Comments

Psihološke promene u menopauzi

By BGonline / 01/11/2026 / 0 Comments

 

Ostavite komentar

Komentar

Please Login to Comment.

To Top
PROČITAJTE I OVO:
Najčešće žrtve manipulacije su inteligentni, obrazovani, vaspitani ljudi. Zašto? Zato…