Osobe sa napadom panike najčešće imaju u mislima pretpostavke katastrofičnih posledica događaja koje iščekuju a pri tom istovremeno su preplavljeni mislima da će im se dogoditi da „srce otkaže“, da će pasti u nesvest, poludeti, izgubiti kontrolu nad sobom…
Za sva stanja patološkog straha karakterističan je preterani doživljaj opasnosti i ugroženosti što znači da se opasnost vidi i tamo gde je nema ili se preuveličava tamo gde objektivno postoji.
Panike, fobije, strahovi
Dr Vladan Starčević, psihijatar i psihoterapeut, jedan od najistaknutijih stručnjaka u domenu straha i fobija čiji su radovi o stanjima panike i fobija objavljeni u svetskim časopisima je u knjizi „Bez straha o strahu, panici i fobiji“ čitaocima koji doživljavaju bezrazložan strah i paniku ili fobiju konkretnim koracima objasnio kako da se sa tim stanjima izbore. Knjiga dr Starčevića je korisna i članovima porodice kao i lekarima, psiholozima i svima koji se profesionalno susreću sa ovim problemom.
Dr Starčević u knjizi „Bez straha o strahu, panici i fobiji“ opisuje kako izgleda pojava straha, panike, fobija, a zatim prikazuje oblike samopomoći i pomoći od strane drugih. Pri tom ne ispoljava nerealni optimizam već nadu zahvaljujući velikom iskustvu i praksi da se ovi poremećaji mogu izlečiti ili da se tokom adekvatnog lečenja može postići veliko poboljšanje.

U iščekivanju opasnosti
Iščekivanje opasnosti stvara stalnu napetost koja može da izazove simptome napada panike, pa i sam napad panike.
„Iščekivanje opasnosti nas ne priprema da lakše prođemo kroz to ukoliko stvarno dođe do napada panike. Osobe koje stalno iščekuju opasnost nemaju priliku da se uvere da ne bi bilo ništa gore da opasnost nisu iščekivale. Ta vrsta magijskog mišljenja može da se svede pod formulu:
Ako iščekujem opasnost lakše ću je podneti- Ako ne iščekujem opasnost ona će biti još veća.
Zaključak – treba stalno da iščekujem opasnost.“ – navodi u knjizi dr Vladan Starčević.
Samopomoć i prevencija
Dr Starčević je u knjizi otkrio i brojne načine samopomoći u prevenciji paničnih napada pri čemu smanjen unos kafe, cigareta, alkohola, pa čak i čokolade jer njihovim konzumiranjem se može pojačati neki od simptoma panike i straha. Redovni obroci, higijena spavanja, okrepljujući san, fizička aktivnost mogu pomoći da se bolje podnose napetost i stres, istakao je dr Starčević.












