Anksioznost je uglavnom prijatelj koji poručuje da nam nešto u životu koji vodimo ne odgovara- to mogu biti okolnosti na poslu, nešto što se dešava u našem partnerskom odnosu, u odnosu sa decom ili u svakodnevnom životu, možda nedovoljno brige koju posvećujemo sebi.
Anksioznost je tu da nam na sve to ukaže i kroz simptome koji se ispoljavaju fizički i psihički pokaže šta je to što treba da menjamo- kaže psiholog i psihoterapeut Suzana Sjeničić koja je kao podršku ljudima koji se suočavaju sa anksioznošću napisala knjigu „Oslobođeni anksioznosti“ i održala radionicu na ovu temu u Beogradu.
– Neretko neka dešavanja dođu neprimetno i dovode do jakih simptoma anksioznosti koje ne možemo odmah da prepoznamo. U knjizi „Oslobođeni anksioznosti“ se nalaze brojne tehnike koje mogu pomoći da otkrijete šta je uzrok vaše anksioznosti, koje mogu pomoći u svakodnevnom životu, umiriti simptome, a tu su i vežbe koje mogu pomoći da dođete do toga da saznate šta je dovelo do anksioznosti. Ukoliko ste svakodnevno nesrećni, ne vodite dovoljno računa o sebi osećate premor, imate simptome anksioznosti poput lupanja srca, glavobolje, bolova u mišićima i leđima, to može biti anksioznost. Ona se može prikrasti, a da to ne primetimo. Treba obratiti pažnju na to i shvatiti da nam je anksioznost u stvari prijatelj i da u stvari pokušava da nam poruči da nešto u svom životu treba da promenimo.
Naš odgovor na stres
Suzana ističe da je anksioznost najnormalniji odgovor na stresnu situaciju i da je problem danas u tome što je mnogima anksioznost postala „dijagnoza“.
-Previše je svega, informacija, dešavanja oko nas i samim tim naš nervni sistem ne može da postigne da to procesuira. Ljude okupiraju neizvesnost i stalna upitanost šta mogu da očekuju. Oni koji to osete misle da se samo njima to dešava i da niko ne razume kako se osećaju. Lekovi na kratko mogu da pomognu, ali tu je stalna borba sa strahovima savremenog čoveka- objasnila je Suzana na svojoj radionici o oslobađanju od anksioznosti.
Ne osuđujte svoja osećanja
Dešava se i da različiti poremećaji mogu da se maskiraju u anksioznost. Ima i onih koji na neki način i ne žele da im bude bolje jer imaju benefite od svoje anksioznosti, napomenula je Suzana Sjeničić.
-Telo sve pamti, pa je tako i upamtilo trenutke pred panični napad kada intenzivno iščekujemo da će se nešto loše desiti. Šta možete uraditi za sebe? Probudite se 15-ak minuta ranije, popijte čaj ili kafu u miru, pišite dnevnik, prošetajte, pročitajte nekoliko stranica knjige. Ne počinjite svoj dan pogledom na telefon i poslovne poruke. Anksioznim ljudima je nekad teško da urade i najjednostavnije stvari jer ne umeju da uspore. Često odbacuju ono pozitivno što im se dogodilo sa objašnjenjem da je to bila samo sreća ili slučajnost, zahtevni su prema sebi, imaju osećaj krivice, u glavi im je često pitanje „šta je najgore što može da se desi“. Važno je uvek imati u vidu da mi samo i jedino možemo da kontrolišemo svoje reči, osećanja i postupke a ne reči, osećanja i postupke drugih ljudi. Ne osuđujete svoja osećanja i iskustva, budite otvoreni za razgovor sa svojim emocijama. Ne gurajte se sami ako vam neko ne traži pomoć. Život je poput ekg-a, sa svime što on nosi pokazuje nam da smo živi.
Foto: BGonline
Knjigu “Oslobođeni anksioznosti” o ceni od 990 dinara+ troškovi dostave možete poručiti telefonom 066060820 ili putem porudžbenice:
Šta je vredno vašeg nemira? (džepni terapeut za anksioznost)
