BG online

ZDRAVLJE

Zavisnost od cigareta, nezdrave hrane i alkohola pokreću brojne bolesti

Ovogodišnji Festival zdravlja u Beograda otvara važnu temu: kako zavisnosti pokreću epidemiju hroničnih nezaraznih bolesti? Da li infarkt počinje kada se pojavi bol u grudima? Da li dijabetes počinje kada stigne dijagnoza? Ili mnogo ranije, kroz navike koje svakodnevno ponavljamo?

Iako se zavisnosti, odnosno pušenje, alkohol, kockanje ili prejedanje, najčešće posmatraju odvojeno od infarkta, karcinoma, dijabetesa i hroničnih bolesti pluća, stručnjaci sve češće ukazuju da su oni deo istog zdravstvenog kontinuuma. Zbog toga Svetska zdravstvena organizacija među ključnim merama za smanjenje opterećenja HNB navodi smanjenje upotrebe duvana i štetne upotrebe alkohola. Nova analiza zasnovana na tzv. UBI indeksu, indeksu nezdravog ponašanja, (Unhealthy Behaviour Index) pokušala je da izmeri koliko su različite populacije izložene ponašanjima koja vode ka razvoju hroničnih bolesti. Ovaj indeks ne meri infarkte ili karcinome. On meri ono što im prethodi: pušenje, alkohol i nezdravie obrasce ishrane.

Šta prethodi najčešćim bolestima savremenog čoveka?

Konzumacija alkohola i pušenje predstavljaju jedne od najvažnijih pokretača budućih zdravstvenih problema.
„Kada govorimo o hroničnim nezaraznim bolestima, često se fokusiramo na posledicu, infarkt, moždani udar, karcinom ili dijabetes, a mnogo ređe na ponašanja koja godinama prethode njihovom nastanku. Upravo zato je važno da prevenciju posmatramo šire, kroz prepoznavanje i kontrolu zajedničkih faktora rizika kao što su pušenje, štetna upotreba alkohola i nezdrava ishrana… Sa javnozdravstvenog aspekta, najveći efekat postiže se kada se rizici prepoznaju rano i kada se ljudima pruži podrška da postepeno usvajaju zdravije obrasce ponašanja,” ističe prim. dr Lela Ilić, epidemiolog.
Kod alkohola je situacija relativno jasna: ista supstanca istovremeno izaziva zavisnost i direktno doprinosi oštećenju jetre, kardiovaskularnim bolestima, pojedinim karcinomima i drugim zdravstvenim posledicama. Kod pušenja je priča složenija. Savremena medicina pravi razliku između nikotina, koji pre svega održava zavisnost i duvanskog dima nastalog sagorevanjem duvana, koji se dovodi u vezu sa najvećim delom bolesti povezanih sa pušenjem. Upravo zbog toga se sve više govori o različitim nivoima rizika i o tome kako pomoći osobama koje žele da prestanu da puše, ali u tome ne uspevaju iz prvog pokušaja.

Šta sve mozak pamti?

Prema rečima dr sci. Svetlane Vučetić Arsić, neurologa i adiktologa, jedan od razloga zbog kojih je pušenje i dalje među vodećim faktorima rizika za razvoj hroničnih nezaraznih bolesti jeste činjenica da se često posmatra samo kao navika, a ne i kao bolest zavisnosti.
„Mozak pamti ponovljena ponašanja i supstance koje izazivaju promene, zbog čega se zavisnički obrazac teško prekida, a žudnja postaje jedan od ključnih izazova u promeni ponašanja. Važno je razumeti da kod pušenja nikotin pre svega održava zavisnost, dok najveći deo zdravstvenih posledica nastaje usled dugotrajne izloženosti duvanskom dimu. Duvanski dim sadrži više od 7.000 hemijskih jedinjenja, među kojima su brojne toksične i kancerogene supstance. Zbog toga proizvodi koji ne uključuju sagorevanje, prema dostupnim dokazima, izlažu korisnike znatno manjoj količini štetnih materija. Upravo zato razumevanje prirode zavisnosti i mehanizama nastanka bolesti predstavlja važan preduslov za donošenje informisanih odluka o zdravlju“, kaže dr Vučetić Arsić.

Odvikavanje od pušenja

Da su zavisnosti i hronične nezarazne bolesti neraskidivo povezane potvrđuje i svakodnevna praksa lekara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Brojni pacijenti sa dijabetesom, gojaznošću ili kardiovaskularnim oboljenjima istovremeno imaju i dugogodišnje navike ili obrasce ponašanja koji dodatno povećavaju zdravstveni rizik. Upravo zato stručnjaci sve više naglašavaju značaj ranog prepoznavanja faktora rizika i podrške ljudima da postepeno usvajaju zdravije navike.
“Nikada nismo imali više alata za odvikavanje od pušenja nego danas. Na raspolaganju su savetovališta, nikotinska supstituciona terapija, farmakološki tretmani i različiti programi podrške. Uprkos tome, veliki broj pušača nastavlja da puši. Pitanje na koje javno zdravlje mora da odgovori nije samo kako pomoći onima koji žele da ostave cigarete, već i šta možemo da uradimo za one koji to ne uspevaju ili trenutno nisu spremni da prestanu. Zbog toga se sve više govori o pristupima koji, uz nastavak podrške za prestanak pušenja, mogu doprineti smanjenju izloženosti najštetnijim sastojcima duvanskog dima”, navodi dr Vesna Mandrapa, specijalista opšte medicine.

Tradicionalni beogradski 32. Festival zdravlja biće održan 24.septembra, od 10 h do 19 h u Domu vojske Srbije (Ulica braće Jugovića 19). Ulaz na festival je besplatan.
Posetioci će bez knjižice i čekanja moći da provere svoje zdravlje, da čuju predavanja o raznim temama iz oblasti medicine i posavetuju se sa zdravstvenim stručnjacima.

Foto: Festival zdravlja

 

SHOP

Poremećaj govora kod dece

By BGonline / 09/11/2026 / 0 Comments

Emocionalno nedostupne osobe se od emocija štite povlačenjem

By BGonline / 02/11/2026 / 0 Comments

Kad (ne)možete da se ostvarite kao majka

By BGonline / 28/10/2026 / 0 Comments

Tata za primer

By BGonline / 06/11/2026 / 0 Comments

Psihološke promene u menopauzi

By BGonline / 01/11/2026 / 0 Comments

 

Ostavite komentar

Komentar

Please Login to Comment.

To Top
PROČITAJTE I OVO:
U fokusu Festivala zdravlja koji će biti održan 24.9. u…