„Depresija zahteva od nas da bežimo u krevet, pokrijemo se ćebetom i prespavamo taj period života dok nam ne bude bolje. Ali, ne prolazi depresija tako…“
Prema svetskim pokazateljima u odnosu na broj stanovnika Srbija ima manji broj psihijatara i profesionalaca iz oblasti mentalnog zdravlja nego što je potrebno kaže prof. dr Čedo Miljević specijalista psihijatrije i predsednik Udruženja psihijatara Srbije. Tokom poslednjih nekoliko godina povećava se broj mladih ljudi koji se opredeljuje za studije psihologije što je u Srbiji sve popularnije zanimanje, a ohrabruje i podatak prof. dr Čede Miljevića da je ove školske godine najveći broj specijalizanata u Beogradu na Medicinskom fakultetu upravo bio iz psihijatrije što ranije nije bio slučaj.
Slika mentalnog zdravlja nacije
Kada je reč o broju pacijenata obolelih od depresije Srbija je bolja od svetskog proseka.
-Svetska prevalenca je oko 4.4. posto ( podatak iz 2021.godine) dok je taj broj u Srbiji 3.4. U Grčkoj je oko 6, Sloveniji nešto više nego kod nas, ali je sve to relativno. Statistike kažu da je u Srbiji od 250 000 do 300 000 depresivnih pacijenata. To je veliki broj, a poseban problem je što većina depresivnih pacijenata kod nas i u svetu ili se ne leči ili se pogrešno leči. Ne jave se psihijatru ili psihologu ili na svoju ruku uzimaju benzodijazepine koji nemaju antidepresivni efekat- kaže prof dr Čedo Miljević.
Raspoloženje otkriva depresiju
Benzodijazepini su izuzetno korisni lekovi koji se daju u nekoliko situacija: u stanju anksioznosti, kod problema sa spavanjem, ali problem sa njima nije njihova efikasnost već nekritička primena kada se koriste kod depresije, ističe dr Miljević.
-Jedini efekat koji može da se očekuje kod korišćenja tih lekova je da osoba bude malo smirenija i da bolje spava, ali to nisu sržni simptomi depresije. Sržni simptom depresije je raspoloženje. Na te sržne simptome patološko raspoloženje nema nikakav efekat benzodijazepam i samostalna primena nema nikakav terapijski efekat. Problem sa dijazepimima je razvoj zavisnosti i to ne samo fizička zavisnost već i psihološka zavisnost. Pacijenti godinama uzimaju istu dozu leka i ne dozvoljavaju da im se to smanji.
Antidepresivi ne menjaju nečiju ličnost
Dr Miljević potvrđuje da se značajan broj ljudi plaši korišćenja antidepresiva. Neki, kaže, misle da će korišćenjem ovih lekova početi da „čuju“ muziku u glavi.
-Glavna predrasuda je da to što uzimaju ove lekove i idu kod psihijatra da to „znači da sam lud, drugačiji, nekontrolisanog ponašanja, da će večno trajati, da će lekovi drogirati, zombirati, promeniti način na koji mislim, na moju ličnost…“ Antidepresivi ne deluju tako što menjaju nečiju ličnost, ne zombiraju osobu, ne čine je nesposobnom, već je njihov zadatak da se osoba vrati na stanje pre razvoja depresije.
Šta depresija hoće od nas?
U lečenju depresije veoma važnu ulogu ima porodica i okruženje bliskih ljudi. Neretko oboleli od depresije čuju sugestiju „ustani, zašto samo sediš, ležiš…“ što ukazuje na nerazumevanje problema sa kojim se osoba suočava.
-Sve je individualno. Neko zaista može da ustane i funkcioniše, neko ne može ni da ustane. Individualizacija u pristupu ovom problemu je važna, ne pristupa se isto nijednom pacijentu, svako ima različitu reakciju na lek i nivo poremećaja. U svemu tome su važni mali koraci, da se učini minimum aktivnosti suprotno od onog što depresija od nas zahteva. Ona zahteva od nas da bežimo u krevet, pokrijemo se ćebetom i prespavamo taj period života dok nam ne bude bolje. To je pogrešno, ne ide to tako. Ne prolazi depresija tako što ležimo u krevetu i čekamo da će nam u jednom trenutku biti bolje. Depresija prolazi malim sitnim koracima. “Sad se osećam loše, nemam energije, volje, razmišljam o bitnim situacijama, šta uraditi sa brkom, da li promeniti posao…“ Proglašavamo moratorijum za velike životne odluke, idemo malim koracima. Nema potrebe da ustanemo u 7h. Možemo da ustanemo u 9h, da se umijemo, spremimo sobu, obučemo se izađemo da prošetamo pola sata. Ti mali svakodnevni sitni koraci uz terapiju koja je različita, ne samo farmakoterapija već i psihoterapija vode ka izlečenju. U takvom stanju ne treba da donosimo velike životne odluke- savetuje dr Miljević.
Psihoterapija u Institutu za mentalno zdravlje
Psihoterapija zbog prilično visoke cene u privatnoj praksi nije svima dostupna. Prof dr Čedo Miljević kaže da se ljudi mogu obratiti Institutu za mentalno zdravlje Srbije u okviru kojeg se nalazi i kabinet za psihoterapiju gde pacijenti koji boluju od depresivnog i anksioznog poremećaja dolaze na psihoterapiju u okviru savetovališta gde se rade različite vrste psihoterapije.
Branka Gajić
Foto: Vladimir Marković
© by BGonline. All rights reserved
