Ako pružate ljubav detetu nećete pogrešiti
„Ne znam da li su naša detinjstva bila bolja, ali su bila drugačija.“ (Uroš Petrović)

Uroš Petrović
Deca koja čitaju u ranom periodu života i kojima se čita još dok su mala imaju za trećinu veća postignuća u školi, kaže pisac Uroš Petrović, ali i dodaje da u potpunosti razume tempo života mnogih roditelja koji neretko ne stignu deci da pročitaju nešto nakon što umorni dođu s posla, pa vode decu na druge aktivnosti ali i napominje da „sve što iole vredi nije lako“. Popularni pisac epske fantastike, horor romana, poezije, zagonetnih priča, grafičkih novela Uroš Petrović kaže da piše ono što je i sam voleo da čita kad je bio mali. Pre nekoliko godina Uroš Petrović nam je rekao da svaka dečija soba ne bi smela da bude bez knjiga. Danas, dok konstatujemo da deca sve manje čitaju, čak manje nego pre kaže da bi roditelji trebalo da ostave u dečijoj sobi bar jednu dečiju knjigu uveren da će je u jednom trenutku dete uzeti u ruke i zainteresovati se.
-Kod dece onih roditelja koji nisu čiitali deci od malena može biti otpora prema čitanju u ovo sadašnje doba Tik Toka kad je čitanje knjiga manje cool nego što je nekad bilo. Na polici bi uvek mogla da se nađe neka kratka, efektna knjiga i tamo sačeka trenutak kad će je dete samo uzeti uprkos distrakcijama koje svakodnevno ima i dospeti u neki vid dokolice. To neka bude prvi korak. U jednom trenutku dete će uzeti knjigu u ruke.
Kakva bi trebalo da bude ta knjiga?
-Treba staviti na policu neko „provereno“ štivo, knjigu koja će da ih zainteresuje nakon prve tri strane, neku kratku, efektnu knjigu. Nije samo to što deca ne čitaju poražavajuće u sadašnjem svetu. Mnogo toga je poražavajuće. Imamo uslove da budemo harmonična zajednica naroda, a nikad više ludila nego sad. Toliko toga nam je dostupno online, možemo da naučimo bilo koji jezik preko You Tube-a, da saznamo latinske nazive biljaka u nekoliko sekundi, da ih vidimo i prepoznamo, ali stari proroci su govorili „Tamo gde je sve, tamo je ništa“ i ja se toga bojim- kaže Uroš Petrović.
Izobilje stvara neku vrstu ničega i to je važno prepoznati, pogotovo u radu sa decom, napominje Uroš Petrović.
– Nije dobro pružiti im mnogo toga. Važno je vratiti se na pravu meru što je najteža stvar na svetu. Ranije su detinjstva izgledala drugačije, letnji dan su deca provodila u igri se sa drugarima, na jezeru, pravili poneki nestašluk, dok je danas drugačije zahvaljujući naglom razvoju tehnologije na koji nismo spremni i nismo navikli. Boravio sam više puta u Južnoj Aziji i video da su tamo deca u boljem stanju nego deca zapadne civilizacije. Sa 6 ili 7 godina su mnogo spretnija i sposobnija nego naša deca.
Naša detinjstva su bila drugačija
Najveći neprijatelj dokolice je distrakcija, kaže Uroš Petrović.
-Nove generacije su rođene u svemu tome a ja takođe sebe uhvatim da istovremeno slušam podkast, obrađujem fotografiju i imam osećaj kao da mi nedostaje još neka stimulacija. Ne mogu da tek tako kažem da su naša detinjstva bila bolja, ali su bila drugačija.
U čemu roditelj nema prostora da mnogo pogreši?
-Suštinski 99 posto roditelja ne greši u tome što daju ljubav. Niko neće biti savršen roditelj, niti će imati savršenu decu i to je tako.
Uroš Petrović ističe da je pored čitanja u najmlađem uzrastu važno i koju muziku dete sluša.
-Dok dete ne počne samo da bira puštajte mu muziku Mocarta, Baha, Betovena, kompozicije čuvene trojke, a kasnije će im na muzički ukus uticati „vršnjačko vaspitanje“.
430 pitanja dnevno
Popularni pisac podseća i na veliki problem sa poremećajem govora kod dece.
-Nikad pre nije bilo toliko dece sa tim problemom. Da bi se jedna reč pravilno izgovorila 75 mišića lica treba da se orkestrira. Učenje svog jezika je najteži zadatak koji obavimo u životu. Pre 30 godina dete od 4 godine je prosečno postavljalo preko 430 pitanja dnevno dok je taj broj danas višestruko manji. Ogromna je razlika i u fondu reči dece koja čitaju i koja ne čitaju.
Branka Gajić
Foto: privatna arhiva







