BG online

Intervjui

Ni u životu, ni na putu, ne pretičite preko pune linije (dr Branimir Nestorović)

On je elokventan, harizmatičan, šarmantan, duhovit, izuzetno obrazovan, svestran, lekar koji je putem medija i interneta nečujno ušetao u domove mnogih ljudi, nenametljivo a ipak dovoljno glasno da njegove poruke ostaju upamćene. Dr Branimir Nestorović je izuzetan lekar, profesor, čuveni dečiji alergolog i pulmolog, a od nedavno sjajan motivator, toliko potreban. Svima. On živi sa neverovatnom lakoćom, baš onako kako govori, a od života stvara umetnost. Dr Bane kako ga zovu oni koji ga ne poznaju, ali imaju utisak da ga ipak znaju celog života je pozitivac kojeg vole sve generacije, ali pre svega oni čiju naklonost ne možete dobiti tek tako- deca s kojom se svakodnevno sreće na radnom mestu u Univerzitetskoj dečijoj klinici u Beogradu.
Njegova definicija uspeha je jasna- biti u miru sa sobom, raditi ono što voliš i imati kraj sebe one koji te razumeju. Na neke loše životne periode dr Nestorović gleda kao na važne lekcije, a jedna od njih je i faza siromaštva kada je na fakultet dolazio bez kaputa uveravajući kolege “da pravi šmekeri nose samo sako”.
Tek kad sledimo svoje strasti i ritam svog srca smo istinski darovani znanjem da znamo ko smo i gde pripadamo, jedno je od uverenja dr Branimira Nestorovića čije priče i savete svi s pažnjom slušaju.
-Život je mozaik i postoje u životu trenuci kad vam se sve kockice slože. Dugo komuniciram s ljudima i ispostavilo se da vole da slušaju moja predavanja, baš kao i moji studenti specijalizanti. Ljudi malo znaju o svojim bolestima i svetu oko sebe, pa je korisno da saznaju više o svemu tome. Možda ima i pomalo narcisoidnosti u tome jer svi smo mi pomalo narcisoidni i  svako ima svojih 5 minuta slave. Živim isto kao i pre, na istom mestu, okružen istim ljudima. Nekad ume da bude zamorno kad veliki broj ljudi pokušava da stupi u kontakt sa mnom, pa mi je teško da sve to ispratim, ali za sebe ne mislim da sam zvezda. Pokušavam da živim tako kao što pričam, mada to nije uvek lako- iskren je dr Nestorović.  

Nemoguće dete

Iako je uglavnom nasmejan i raspoložen, trudi se da bude realan, pa tako konstatuje da uslovi života umeju nekad da budu surovi, da mnogi ne rade ono što vole, ali i dodaje da to kakav život ćemo živeti najviše zavisi od nas samih.
-Ne možemo da promenimo mnogo toga, ali možemo da promenimo funkcionisanje svog mikrosveta, da širimo pozitivnu energiju koja se onda uvek vraća nama. Kad ste energetski vampir usisavate negativnu energiju drugih, a ljudi bez morala uvek lošije prolaze u poslu i u životu- poručuje dr Nestorović.

Dr Branimir Nestorović je odrastao u Obrenovcu gde i danas živi u porodičnoj kući. Za sebe kaže da je bio “nemoguć hiperaktivni dečak” kojeg je bilo teško smiriti.
-Bio sam “nesnosan” i mnogo nemiran. Postoji teorija koja kaže da inteligentna deca umeju da budu nesnosna, a ja sam bio baš takav. Majka i baka su zato odlučili da me ponovo krste jer prvo krštenje po njihovom mišljenju „nije uspelo“. Ja sam u stvari kršten 2.5 puta. Nijedan  pop u Obrenovcu nije hteo da me po drugi put krsti, pa su me odvele na Ub da tamo pokušaju. Ali, u toku krštenja je naišao obrenovački pop i prekinuo krštenje, pa je ostalo nejasno da li sam se odrekao Satane do tog trenutka. Mnogo godina kasnije sam se u 30. godini ponovo krstio jer nisam mogao da nađem krštenicu a na pop nije hteo da prihvati moju priču da sam već kršten kad je trebalo da budem kum na crkvenom venčanju. Možda sam se zbog svega toga malo smirio (smeh). Postoji teorija o tome da hiperaktivna deca imaju višak testosteronskih receptora i da kad uđu u pubertet dolazi do smirivanja. Ja mislim da se jesam smirio, a i vremenom čovek nauči da se kontroliše. Sve se uči u životu. Svako dete je hiperaktivno.

Glavobolja zbog beba

Nekad su ga, priznaje, deca nervirala, a danas su mu najdraži pacijenti i saveznici.
-Mene je život često preusmeravao u potpuno obrnutom pravcu. Radio sam na Klinici za interne bolesti, ali sam sticajem okolnosti došao na pedijatriju na odeljenje za odojčad. Tamo mi je bilo strašno- priseća se dr Nestorović. – Imao sam 27 godina, a na velikom odeljenju je bilo 24 beba koje su plakale istovremeno. Bebe imaju isti biološki ritam, pa tako ili plaču istog dana ili su mirna narednog dana i nema toga da jedno dete plače, a da drugo ne plače. Imao sam danima glavobolje zbog toga.

Moramo učiti od dece

Vremenom je dr Nestorović zavoleo rad sa svojim malim pacijentima i sad kaže da su deca sjajna i da od njih mnogo može da se nauči.
-Ako ste sa njima iskreni, oni vam iskreno kažu šta misle. Jedan čuveni austrijski pedijatar je govorio da sa detetom treba razgovarati kao sa odraslim čovekom. Greška je tepati mu jer ga tako tretirate kao da je retardiran. Deca su visokointeligentna bića. Njihov mozak kad imaju 6 godina troši 60% energije tela. Oni su tad u punom procesu razvoja i ne treba ih sputavati, već ih treba pustiti da se razmašu. Nikad ne potcenjujte inteligenciju dece. Kod mene u ordinaciji deca retko plaču, možda samo kad prvi put dođu. Svaki naredni put im je lepo. Jedan je dečak rekao mami da neće kući i da mu je lepše u ordinaciji nego kod kuće. Lepo je raditi s decom. Mene sad odrasli zamaraju. Mnogo od dece možemo da naučimo, a pre svega iskrenost i kako da budemo dete i da ne ubijamo dete u sebi. Kad za nekog kažete da je detinjast to se tretira kao pogrdna reč, da je nezreo ili neuračunljiv. Ali biti detinjast je fantastično. To znači da se radujete malim stvarima.

Dobar tata

Kao lekar i profesor dr Nestorović je tokom svoje bogate karijere mnogo vremena proveo na radnom mestu, ali je trebalo istovremeno ispratiti i porodične obaveze.
-Mislim da nisam bio dobar tata jer sam mnogo odsustvovao od kuće zbog posla, mada ako biste pitali moju decu rekli bi vam da sam oduvek dobar. I danas kad su sin i ćerka odrasli provodimo dosta vremena zajedno, često i sad odemo zajedno  u bioskop. Teško je zaraditi novac, ali i to što zaradite treba da uložite u kvalitetno vreme koje provodite s decom. Pružite im ako ste u prilici dobro obrazovanje, a slobodno vreme neka bude kvalitetno, na putovanjima ili u čitanju knjiga. Decu treba stimulisati, a ja sam se trudio da im omogućim ono što su želeli. Meni je majka kupila gitaru iako nismo imali dovoljno novca ni za hranu. Sećam se da se otac ljutio i rekao “Šta će mu gitara kad mu trebaju cipele”. Ali, hvala majci na tome. Brat i ja smo učili jezike i išli u muzičku školu i za to je moralo da se ima. To je prava stvar i decu treba stimulisati na taj način- priča dr Nestorović. -Svaki roditelj očekuje da mu dete bude visokofunkcionalno i uspešno. Mnogi zanemaruju da dete treba da pre svega bude srećno. Ima roditelja kojima je važno da deca ostvare ono što su oni zamislili. Ja sam postigao da moja deca budu srećna i zadovoljna i to je mnogo važnije od spoljašnjeg merila sreće.

Lekar koji voli džez

Sad, kaže, nema mnogo vremena za neke svoje strasti kao što je gitara, ali kad ode u penziju planira da uživa u svojim hobijima. 
-U nižoj muzičkoj sam pohađao smer za harmoniku koju nisam voleo. U Obrenovcu je postojalo samo odeljenje harmonike i violine pa nisam mogao mnogo da biram. Završio sam nekoliko razreda niže muzičke škole. Volim dobru muziku i slušam sve osim narodnjaka, mada sam prvenstveno roker. Ponekad volim da pustim glasnu muziku u kolima i to hevi metal. Moj stav o narodnoj muzici je da onaj ko je sluša obraća pažnju samo na reči pesme i pati. Mnogi kad slušaju narodnjake popiju, pa pate zbog ljubavi. Najviše tokom dana slušam džez. Poštujem muzikoterapiju koja je sve popularnija. Uz nju se sinhronizuje rad mozga. Muzika sreće je klasična muzika, na primer melodije Mocarta, Vivaldija, Betovena… Moderna muzika je problematična za nervni sistem i ne mogu dugo da je slušam.

Zašto su lekari smoreni?

Čovek treba da neprekidno uči i trenira mozak, podseća dr Nestorović.
-Mozak treba da se stalno stimuliše, a jedan ruski naučnik kaže da svakog dana treba da igramo neku igricu, ma koliko debilna ona bila. Pasivna zabava podrazumeva gledanje u nešto, a to nije dobro. Treba uvek nešto da se radi. Oduvek sam puno čitao i to tematski različite knjige. Sad se budim u pola 6 ujutro i tad volim da čitam. Morate stalno nešto da radite, a čitanje knjiga je najbolja stvar na svetu. Dok gledate simbole prevodite ih u reči, reči u rečenice, a rečenice u kontekst. Kad čitate knjigu osećate miris kad pisac opisuje jelo, “vidite” boje, a to je najveća aktivnost mozga. Internet je odličan ako ga koristite na kvalitetan način. Sad sve manje vremena provodim na internetu. Naučio sam  da napravim selekciju i čitam samo ono što mi treba.
Iako je izuzetno uspešan i cenjen u svojoj profesiji dr Nestorović kaže da u stvari nije želeo da bude lekar, ali je spletom okolnosti to ipak postao.
-To što sam kao student završio na Medicinskom fakultetu je zasluga mog rođenog brata koji me je tamo krišom upisao dok sam bio na moru jer kao Vukovac nisam morao da polažem prijemni ispit. Više su me tad zanimali psihologija, filozofija i astronomija. Kad sam došao s mora čekao me je indeks. Bio sam prilično nesrećan tokom prvih par godina, ali sam shvatio da čime god da se baviš ako ti se to sviđa onda je dobro. Sad mi se medicina dopada. Dobro je i što može da se poveže sa drugim stvarima, na primer sa biologijom i tad filozofija medicine dobija drugi smisao. Zapadnjačka medicina je automehaničarska medicina, pa tako kad vas boli bubreg idete kod doktora za bubreg. To vremenom lekaru postane dosadno i većina doktora je zbog toga prilično smorena.

Šta da radimo sa slomljenim srcem?

O povezanosti emocija i bolesti postoji mnogo naučnih teorija i dr Nestorović u to veruje i podseća na reči čuvenog onkologa koji je govorio o raku kao bekstvu od realnosti.
-Ako pogledate lekare u 17., 18. i 19.veku, oni su bili pravi doktori, a ovo danas je ta automehaničarska medicina u kojoj se leče simptomi. U 19.veku je neurolog kod kojeg je Frojd secijalizirao, kako bi pokazao šta sve mozak može, hipnotisao pacijente, izazivao epileptične napade, ukočio ih u nekom nemogućem položaju da stoje na jednoj nozi. Medicina te metode odavno ne koristi kao fenomen. Ne bavi se više spiritualnim delom našeg tela iako svi znamo da možete da se šlogirate kad se uzbudite, a kardiologija ignoriše sindrom slomljenog srca koji je evidentno da postoji. Kad se kao lekar bavite time kolege vas optužuju da ste neozbiljni. Zna se da su Tesla i Ajnštajn sarađivali na projektu putovanja kroz vreme, ali je ipak veoma prisutna stigma kad se bavite nečim što nije mejnstrim. Tad vas tretiraju kao šalabajzera i prevaranta- priča dr Nestorović.

Zašto je važno napraviti prioritete?

Promenom raspoloženja je moguće promeniti stanje organizma i o tome dr Nestorović mnogo zna.
-Ako svoje ćelije stalno izlažete stresu one moraju da se razbole. To je toliko jednostavno i prosto, da je neverovatno kako neki ljudi ne veruju u to. Ali, kako ne podleći stresu, pitanje je na koje mnogi traže odgovor. Ne može brzina života da se promeni jer kad stanete, tad prestanete da radite dođe vam izvršitelj na vrata. Treba da pokušate da radite stvari koje vam se sviđaju, da se rasteretite gomile onih kojima se zatrpavate, a koje vas zamaraju i uzimaju vam energiju. Muškarci su na primer jako slabi u multitaskingu, dok su žene u tome superiornije. Važno je napraviti prioritete i ono što je stvarno važno završiti uraditi odmah, a drugo prebaciti za sutra ili dati nekom drugom da uradi. Ljudi nekad vole da glume žrtve i ističu da se “ubijaju od posla”, a kad puknu nastane frka- savetuje dr Nestorović.
Fizička aktivnost i dobro raspoloženje su najbolji mogući stimulans, napominje dr Branimir Nestorović.
-Nemojte se okružiti negativcima i slušati gluposti. Ja sam nekad bio fiksiran na Slobodana Miloševica, išao na demonstracije, ali sam sve to batalio kad sam dobio decu. Bio sam tri godine neprekidno prehlađen, a zatim mi se rodila ćerka. Rekao sam sebi da imam svoj život i promenio prioritete. Svako može da napravi promenu u svom svetu. U ratu su ljudi živeli u nenormalnim okolnostima, a sad su mnogo bolje okolnosti i više je mogućnosti. Umesto da ih koriste ljudi kukaju!

Nigde ne jurim i ne žurim

Imao je pre 15 godina dr Nestorović probleme sa srcem i visokim pritiskom. Tada je naučio mnogo važne lekcije, povratio zdravlje ali i dobro upamtio dve stvari:  da ne provodi vreme s onima koji mu ne prijaju i da nigde ne juri.
-Od tad sam promenio sve. Bio je to klasičan burn out što se često dešava kod mlađih muškara. Bio sam tad mlad docent koji hoće sve i da bude svuda. U jednom momentu sam shvatio da kad si duže od 7 dana na bolovanju niko ne okreće tvoj broj telefona i nikome ne trebaš kad si bolestan. Shvatio sam da su mi prioritet oni koji su mi pružili podršku, kao i da moram da promenim način života. Tad sam počeo da radim stvari natenane. I danas puno radim, ali ne žurim. Kako usporiti? To je taj uticaj misli na našu realnost. Nema preticanja preko pune linije. Zašto žuriš kad uvek stižeš isto? Naučio sam  da rasporedim svoje aktivnosti i da nema nečeg što je suviše važno. Ako i zakasniš, pa šta? Mala deca su dobra, ona biraju lutku koja se smeje. Vremenom kad odrastu neki od njih postanu loši i to društvo od njih napravi. Bazično smo svi dobri- kaže dr Nestorović.
Kad završi poslovne obaveze na klinici i na fakultetu dr Nestorović odlazi u svoju bazu, porodičnu kuću na obodu Beograda, u Obrenovcu.
-Nadam se da ću ostati zauvek u toj kući u kojoj sam se rodio, svoj na svome. Poplave su pre nekoliko godina uništile ceo donji sprat kuće i neko vreme sam morao da živim u stanu gde sam se osećao kao u kavezu. Meni treba dvorište, a kad dođem kući, koliko god da sam umoran postajem drugi čovek. Tu se regenerišem, majstorišem, kosim travu, imam dosta alata i dosta toga umem. Nekad nešto i upropastim, ali me taj rad ispunjava.
Od siromašnog studenta do uglednog lekara i profesora- ovako bi mogao da glasi naziv njegove životne priče, a na posletku Dr Nestorović zaključuje da rad stvara motivaciju, a borba inteligenciju i priliku što je još jedna dobra lekcija za neke nove generacije.  

Branka Gajić
Foto: Dario Konstantinović

 

Knjige dr Nestorovića  “Između dva sveta” (2750 dinara + troškovi dostave) , “Karcinom” (2000 dinara + troškovi dostave) , “Dete sa alergijom, ekcemom i astmom” (1700 dinara + troškovi dostave),  “Drugi svet” (2150 dinara + troškovi dostave), “Pedijatrijska propedevtika” (1100 dinara + troškovi dostave) , “Autosugestija” (1630 dinara + troškovi dostave) i “Kako do zdravlja na prirodan način” (2000 dinara + troškovi dostave) možete poručiti telefonom 066060820 ili putem porudžbenice:




     

    Kako izgleda kuhinja u kojoj se ne kuva?

    By BGonline / 15/04/2024 / 0 Comments

    Tugovanje je cena koju plaćamo jer imamo hrabrosti da volimo ljude (Irvin Jalom)

    By BGonline / 04/04/2024 / 0 Comments

    Emocionalno nasilje ostavlja trajne psihološke posledice

    By BGonline / 11/04/2024 / 0 Comments

    Nezadovoljstvo sobom je navika

    By BGonline / 29/03/2024 / 0 Comments

    Bolest me je osvestila, opametila i mnogo čemu naučila

    By BGonline / 07/04/2024 / 0 Comments
    © by BGonline. All rights reserved

    Prijavite se za newsletter BGonline-a! Radite na sebi, tu uvek ima posla!

    2 komentara

    1 komentar

    1. Gaga

      04/04/2020 at 19:01

      Predivan strucnjak koji spasio mnoge male zivote dece,pristupacan kao da ga znate celog zivota i predivan covek pre svega…..covek zraci nekom lepom energijom.
      Da je sreca da imamo sto vise ovakvih lekara
      Zelim mu dobro zdravlje i sve najbolje!

    2. Marija

      09/04/2020 at 23:48

      Obozavam da ga slusam.Inteligentan,strucan i harizmatican doca.

    Komentar

    Pritisnite ovde da biste odustali od odgovora.

    Please Login to Comment.

    To Top
    PROČITAJTE I OVO:
    Od zdrave porodice do zdravog društva Svaki četvrti bračni par…

    You cannot copy content of this page